21. decembar – Dan rudara

Danas se obilježava 100 godina Husinke bune i Dan rudara, 21. decembar.

Danas se obilježava 100 godina Husinke bune i  Dan rudara, 21. decembar.

Svojim silaskom u okna i jame rudnika rudari  svakodnevno rizikuju živote kako bi zaradili plaću za svoju porodicu, ali isto tako kako bi obezbijedili električnu energiju i ogrijev. Rudari su hrabri sinovi domovine Bosne i Hercegovine.

Dan rudara, ustanovljen je u znak sjećanja na rudare tuzlanskog kraja koji su se davne 1920. godine pobunili zbog nametnutih teških uslova rada.

21. decembra 1920. godine rudari Kreke, Zenice, Kaknja, Ljubije, Mostara i Breze stupili su u generalni štrajk.

Vlada je postavila ultimatum rudarima da, ako se u roku od tri dana ne vrate na posao, gube poslove te stambena prava nad državnim stanovima. Sprovođene su i druge represivne mjere. Sve to će dovesti do svjetski poznate Husinske bune, tj. oružanog otpora rudara lošoj vlasti.

Prema historijskim podacima, obustava rada je bila potpuna u ovim rudnicima, a od ukupno 5.100 rudara štrajk je podržalo njih 4.800. Drugi historičari navode i da je u štrajku učestvovalo ukupno 7.000 rudara. Štrajk je imao i političke konotacije koje su, između ostalog, rezultirale donošenjem “Obznane”, kojom je zabranjeno djelovanje Komunističke partije.

Štrajku se pridružuju i metalci, a na radnim mjestima, u skladu s važećim odredbama, bile su samo neophodne osobe radi zaštite rudnika od požara i poplava.

Prve žrtve štrajka su pale u Tuzli 27. decembra, u sukobu rudara Kreke i žandara. Sedmorica rudara su poginula, više desetina ranjeno, a oko 400 njih je uhapšeno.

Takav odnos vladajućih struktura je izazvao revolt u cijeloj zemlji, tako da štrajk izlazi van granica Bosne i Hercegovine.Tokom januara i februara 1922. održano je i suđenje, na kojem je više 350 rudara optuženo, dok je suđeno samo njih 20-tak.

Jure Kerošević, rudar porijeklom s Husina, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara, a ostatak optuženih je dobio kazne od kojih je najviša bila 15 mjeseci.

Nakon sudske odluke izbijaju neredi u cijeloj Kraljevini SHS. Četvrti kongres Komunističke internacionale u Moskvi 30. novembra 1922. pozvao je proletere svih zemalja da pruže podršku pomilovanju Keroševića.

Kralj Aleksandar Karađorđević 4. decembra 1922. donosi ukaz o pomilovanju Jure Keroševića, kojim mu je smrtna kazna zamijenjena dvadesetogodišnjom zatvorskom.

Tako je Tuzla, kao kolijevka bh. suživota i borbe za radnička prava, postala mjesto okršaja bešćutne vlast i vrijednih rudara.

Naposljetku, to je doprinijelo većoj brizi o rudarima i njihovim uvjetima rada te povećanju obima radničkih prava. Kerošević je 1937, nakon 17 godina robije, pušten na slobodu.

Ova velika prekretnica za rudare i sve radnike tadašnje Kraljevine SHS kasnije se počela slaviti kao Dan rudara u Bosni Hercegovini.

U rudarskim krajevima Dan rudara se slavio sa većim žarom od Nove godine.

Danas, 100 godina poslije, borba rudara za veća prava i bolje uslove rada i dalje traje.

I danas je rudarska profesija jako teška i kroz historiju je proživjela mnoge nepravde. I danas je rudarski posao hljeb sa sedam kora, zbog čega je neophodno raditi na poboljšanju uslova rada rudara.

radiogracanica.ba