Međunarodni dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa se obilježava svakog 15. oktobra od 1964. godine, kad je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

Bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.

Da bi štap zaista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći kurs za samostalno kretanje, tokom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u saobraćaju dala je Guilly d’Herbmont 15. oktobra 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata se bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je preko dvije milijarde ljudi sa problemima povezanim sa vidom.

Najmanje 2,2 milijarde ljudi ima bolesti i oštećenja vida

Najmanje dvije milijarde i 200 miliona ljudi u svijetu ima oštećenje vida ili su slijepi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Od toga za najmanje milijardu slučajeva moglo se preventivno djelovati ili izliječiti. Oko 312 miliona je mlađih od 19 godina.

Više od milijardu ljudi u svijetu živi sa oštećenjem vida jer nisu bili u mogućnosti izliječiti ili se nisu liječili. U ove poremećaje vida uključeni su kratkovidost, dalekovidost, glaukom i katarakta.

Ovo je prvi izvještaj SZO o problemu vida objavljenog uoči 10. oktobra, Svjetskog dana vida. Bolesti koje pogađaju oči, kao i poremećaji u vidu su veoma rašireni u svijetu, i bez obzira što je čovječanstvo svjesno toga, i dalje se širi, kazao je doktor Tedros Adhanom Ghebreyesus, iz SZO.

Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju problema sa vidom a žive u ruralnim dijelovima nemaju dobru zdravstvenu zaštitu za razliku od ostalih.

Ostale grupe koje nisu jednake u pristupu zdravstvenom osihuranju, a imaju problema sa vidom su: žene, starije osobe, invalidi, etničke manjine i manjine.

Narodi Subsaharske Afrike i južne Azije imaju osam puta veći procenat zastupljenosti bolesti i oštećenja vida, nego u zemljama u kojima je BDP veći.


radiotesanj.ba/bhrt.ba