Gotovo polovica radno je neaktivna, ali uopće ne traže, niti žele imati posao!

Zašto uvoziti radnike iz cijela svijeta, ako ih se može naći među studentima i umirovljenicima, logika je kojoj se sve više vode domaći poslodavci. Tome im vjetar u leđa daje novi zakon koji od ove godine omogućava da se umirovljenike zapošljava na četiri sata dnevno, a oni zadržavaju svoju mirovinu.

Tako je Spar Hrvatska pokrenuo program zapošljavanja umirovljenika koje primaju na četiri sata uz zadržavanje postojeće mirovine, a nude im fleksibilno zapošljavanje. Za njim je krenuo Konzum koji se ovih se dana u udarnim TV terminima oglašava da traže nove ljude, okreću se studentima i umirovljenicima kojima nude posao na pola radnog vremena, uz prilagodljivo radno vrijeme…

S obzirom na to kolike su mirovine, ali i činjenicu da među tom populacijom ima i svijeta kojeg zdravlje služi a nisu odradili puni radni vijek, prosječni je staž umirovljenika tridesetak godina, a mirovine su male i onima iz kojih je odrađenih 40 i više godina mirovinskog staža za što primaju po 3665 kuna prosječne mirovine, ne čudi da trenutno radi više od 5200 umirovljenika na pola radnog vremena. Vjerojatno će ih biti i više, a neke bombastične najave govore i o par stotina tisuća takvih radnika, no najave su jedno, a život drugo.

Poslodavci su se domislili zahvatiti u bazen neaktivnog stanovništva.

A to su svi oni koji ne rade, nemaju status nezaposlenih, a u dobi su od 16. do 64. godine. U Hrvatskoj ih je krajem rujna prošle godine, prema anketi Državnog zavoda za statistiku bilo 1,707 tisuća pa je neaktivno 48,4 posto radno sposobnog stanovništva. Neaktivnih je više od zaposlenog stanovništva – u zemlji je 1,689 tisuća ili 47,9 posto od radno sposobnog stanovništva krajem lanjskog rujna prema anketi statističara radilo bilo kakav posao i bilo plaćeno novcem ili u naturi.

Kad od 3,5 milijuna radno sposobnog stanovništva u zemlji statistika računa neaktivno stanovništvo, u njih prema međunarodnim metodologijama, ubraja i učenike, studente i 1,2 milijuna umirovljenika. Kad se iz te mase ljudi izdvoji oko 330 tisuća umirovljenika mlađih od 65 godina i još oko 323 tisuća učenika srednjih škola i studenata, ostaje činjenica da je izvan tržišta rada oko 920 tisuća ljudi.

Osim toga, anketa Državnog zavoda za statistiku pokazala da od svih neaktivnih 121 tisuća ljudi želi raditi, ali posao ne traži aktivno, dok ih 1,57 milijuna ne želi raditi zbog školovanja, starosti, bolesti i sličnih razloga. Ti ostali razlozi mogu biti odgoj djece, obeshrabrenost, ali neki zarađuju u sivoj ekonomiji.

Za Hrvatsku koja je prošle godine imala 4,1 milijun ljudi prema procjenama domaće statistike, 1,7 milijuna neaktivnih je velik broj ljudi koji su izvan svijeta rada.

Ekonomist dr. Damir Novotny ističe da nemamo dovoljno radne snage ni u jednom sektoru što je u jednom dijelu posljedica pogrešnog smjera socijalne politike, a u drugom dijelu otvaranja europskog tržišta rada za naše sugrađane.

– Za vrijeme premijera Ive Sanadera, fiskalnim politikama intenzivnije su se subvencionirala kućanstva transferima iz proračuna koji su se jako povećali prema raznim skupinama društva, ne samo prema braniteljskoj populaciji nego i poljoprivrednicima, OPG-ima i nizu drugih kućanstava koja dobivaju potpore i isključila su se s tržišta rada.

Postoje jasna istraživanja o tome da su itekako radno sposobni ljudi isključeni tržišta rada.To je jedan od većih problema i pogrešaka vlada tijekom proteklih 10, 15 godina. Imamo problem sa sivom ekonomijom, znamo da je velika i da mnogi koji su formalno nezaposleni to u stvarnosti nisu. Treće, ne manje važno je otvaranje tržišta rada za dio radno aktivnog stanovništva koji je srednje i visoko kvalitetno obrazovano koji se izuzetno lako integrira u europsko tržište rada. Imamo te kompleksne varijable u funkciji smanjivanja radno aktivnih građana, a s druge strane nemamo dovoljno imigracijskih politika – objašnjava dr. Novotny Slobodnoj Dalmaciji.

Poslodavci, potaknuti činjenicom da danas umirovljenike mogu zaposliti na pola radnog vremena odlučili su se svoje probleme pokušati riješiti na takav način. Radnici im trebaju, lani je kvota za uvoz stranih radnika iznosila preko 30.000 radnih dozvola, a ove bi godine taj broj mogao biti znatno veći, a već se sada zna da će turizmu nedostajati oko 15 tisuća kvalificiranih djelatnika.

Statistički podaci pokazuju da će problem postajati sve nezgodniji.

Jer nama zbog odseljavanja stanovništva i nepovoljnih demografskih trendova opada broj radno sposobnog stanovništva, pa je u rujnu prošle godine radno sposobnih ljudi u zemlji bilo 3,5 milijuna, njih 110 tisuća manje nego početkom 2010., a u tom nam je razdoblju pao za 102 tisuće broj aktivnog stanovništva na 1,82 milijuna, za 19 tisuća smanjen je zbog zaposlenih na njih 1,69 milijuna, za 83 tisuće manje je nezaposlenih kojih je lanjskog rujna bilo 133 tisuće. Smanjio se i broj neaktivnih za 8000 ljudi u nepunih devet godina.

Ekonomisti upozoravaju da će nam strana radna snaga biti potrebna, jednako kao i aktiviranje neaktivnog stanovništva, dugotrajno nezaposlenih. mlađih umirovljenika i osoba s invaliditetom. Neki stručnjaci, poput dr. Danijela Nestića i Ive Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb su izračunali da Hrvatska relativno malo može povećati zaposlenost, čak i kad bi zaposlila sve nezaposlene i dio neaktivnih koji ne rade zbog obiteljskih razloga ili zato što su obeshrabreni u traženju posla.

Dr. Nestić nam je bio rekao da smo europski prvaci s najviše umirovljenih u radnoj dobi, s najviše ljudi koji su izjavili da su nesposobni, bolesni za rad…

Ukazao nam je da smo kao društvo loši u uključivanju osoba s invaliditetom u radnu snagu, s obzirom na relativno mali postotak ljudi s nekim oblikom invaliditeta koji rade. Uz to bismo trebali promovirati radnu etiku jer dio ljudi ne radi zbog rentijerskog ponašanja, živimo od iznajmljivanja, preprodavanja ili sive ekonomije. Smatra da je lakše socijalnim naknadama pospremiti ljude u stranu nego ih osposobiti da produktivno rade. A baš u tim aktivnim mjerama na tržištu rada nismo se iskazali. A sve to, htjeli ne htjeli ima svoj učinak na kompletno ekonomiju i njezin rast.


radiotesanj.ba