Danas je svjetski dan borbe protiv raka - Prevencija je ključna
Od 2000. godine, 4. februara širom Planete se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (World CancerDay).
Danas je svjetski dan
borbe protiv raka - Prevencija je ključna
Od 2000. godine, 4. februara širom Planete se
obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (World CancerDay).
Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
(INZ), cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka
(Union for International CancerControl) je podizanje svijesti, bolja
informiranost i poticanje ličnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja
kontrole raka širom Svijeta.
Ujedinjeni kroz
jedinstvenost
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv raka je
"Ujedinjeni kroz jedinstvenost”, što označava važnu promjenu prema
pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku. Ova inicijativa
naglašava razumijevanje i adresiranje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica
i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega raka budu prilagođeni različitim
perspektivama i iskustvima. Cilj je izgraditi inkluzivnije zdravstvene sisteme
koji ne stavljaju samo akcenat na liječenje raka, već i na sveobuhvatne potrebe
onih koje pogađa, bilo da su to pacijenti, njegovaoci ili šira
zajednica.
Svjetski dan borbe protiv raka je od esencijalne
važnosti za edukaciju javnosti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja i
dostupnosti efikasnih tretmana, dok se istovremeno zalaže za veći pristup
kvalitetnoj njezi za sve. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) očekuje
nažalost da će broj umrlih u narednim godinama porasti na oko 30 miliona
oboljelih i 20 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim
trendom, što iznosi porast od oko 50 posto u odnosu na 2020. godinu, navode
stručnjaci INZ-a.
Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak
debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva
i rak pluća. Najčešći uzroci smrti iz ove grupe bolesti u svijetu su karcinomi
pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 posto svih smrti zbog
malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika: konzumiranja duhanskih
proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća,
nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama ovisnost o
duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i
preko 90 posto svih smrti zbog karcinoma pluća.
Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja je odgovorna za
koordinaciju Svjetskog dana borbe protiv raka, 2020. godine, u svrhu obilježavanja
ovog dana, objavila je izvještaj o svom globalnom istraživanju o svijesti
javnosti o raku. Podaci istaknuti u ovom izvještaju su da ljudi s nižim
prihodima i nižim obrazovanjem manje će prepoznati faktore rizika od raka
i manje će poduzeti korake za smanjenje rizika nego ljudi s višim prihodima i
višim obrazovanjem. U većini zemalja svijeta upotreba duhana (63 posto),
izlaganje štetnim ultraljubičastim zrakama (54 posto) i izlaganje tuđem
duhanskom dimu (50 posto) najpoznatiji su faktori koji mogu povećati rizik od
nastanka raka.
Rak se može spriječiti i kontrolirati provedbom strategija
utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, rano otkrivanje, liječenje i
palijativnu njegu. Neki specifični faktori rizika za rak uključuju
hronične infekcije humanim papiloma virusom (HPV) - za rak grlića maternice -
infekcije hepatitis B ili C virusom - za rak jetre - i Helicobacterpylori
infekcija - za rak želuca. Uzmemo li u obzir da su prevencija i rana
dijagnostika ovih oblika raka danas dostupniji nego ikada, poražavajuća je
činjenica da sve više ljudi obolijeva i umire od raka.
Savjeti za
prevenciju
Savjeti za prevenciju malignih i hroničnih nezaraznih bolesti su,
kažu iz INZ-a, da redovno radite preventivne preglede, izbjegavate namirnice
bogate mastima i šećerom, te hranu bogatu solju, smanjite unos slatkih pića i
voćnih sokova, pijete dovoljne količine tečnosti (najbolje vodu, 2 l dnevno),
pokušate dnevno jesti oko pet porcija voća i povrća, prestanete pušiti i barem
smanjiti eventualni unos alkohola, pripremite svoj zdravi ručak kod kuće i
ponesite u školu ili na posao.
Vaš cilj treba biti umjerena fizička aktivnost 30 minuta pet puta
sedmično )igranje, hodanje, kućanski poslovi, ples – sve se računa), smanjite
sjedeći način života, koristite stepenice, na posao idite pješke ili biciklom,
vježbajte s prijateljima ili porodicom – biće vam zabavnije i bićete više
motivirani, preuzmite aplikaciju s vježbama ili koristite pedometar za praćenje
napretka, ali prije nego što počnete sa fizičkom aktivnošću, konsultujte
se sa ljekarom.
INZ