PRVI DAN RAMAZANA U PONEDJELJAK, 6. MAJA

Prvi dan ramazana, odnosno početak posta za vjernike islamske vjeroispovijesti počinje u ponedjeljak, 6. maja 2019. godine, dok je prvi dan Ramazanskog bajrama u utorak, 4. juna.

Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29 a nekad 30 dana.

Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.

Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama – Ramazanski i Kurban-bajram. Prvi nastupa nakon posta i traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.Kurban-bajram ili Hadži-bajram ove godine je u nedjelju, 11. augusta i traje četiri dana. Njegovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama, kao i obavljanje hadža u Mekki i Medini, što je peti stub islama.



Vaktiju značajnih datuma u 2019. godini objavila Islamska zajednica u BiH.Lejletu'r-regaib je u četvrtak, 7. marta. To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda. U narodu se naziva „noć želja“ a obilježava se dovama i učenjem mevluda.

Potom dolazi Lejletu'l-miradž, 2. aprila. Ovo je noć u kojoj je Muhammed a.s. uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Na miradžu su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkzv. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza.

Ovaj dan je i Dan vakifa – onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist generacijama poslije njih.

Lejletu'l-berat je u petak, 19. aprila 2019. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana. Dan pobjede na Bedru je 22. maja, a Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru, proglasila Danom povratničkih džemata.



Lejletu-l-kadr je 31. maja 2019. Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur'ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći posvećeno jedno cijelo poglavlje Kur'ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i Džibril zbog odluke svake”. U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Islamska zajednica je označila ovu noć kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava za obrazovne ustanove Islamske zajednice.

Ajvatovica je u nedjelju, 30. juna. To je tradicionalno dovište bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu okupi najviše ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija. Stoljećima su se muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena Bogu raspolovila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu.

Dan Arefata je 10. augusta. Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se svi hadžije 09. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu Milosti (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva.

Nova hidžretska godina nastupa 31. augusta ili 1. muharrema. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera a.s., a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda a.s. iz Mekke u Medinu.


radiotesanj.ba/hayat.ba